Slava starine
U svoj Tumač uz natpise starih Marulić je uvrstio i tridesetak natpisa iz Salone. Pišući o prošlosti antičkoga grada, prisjeća se kako je s prijateljem i ljubiteljem starina Dminom Papalićem šetao po ruševinama antičke Salone, prepisivao natpise i razmišljao o prolaznosti ljudske veličine:
Salona, nekoć metropola rimske provincije Dalmacije, danas gradić Solin 6 km od Splita, najveći je antički urbani centar na istočnoj obali Jadrana. U doba punog procvata (2. – 4. st. posl. Kr.) imao je oko 60.000 stanovnika. Obilje spomenika iz prvih stoljeća kršćanstva čini ga, nakon Rima, jednim od najvažnijih središta za proučavanje kršćanske arheologije. Današnji posjetitelj može poći Marulićevim tragom uputi li se od tzv. Porta Andetria (u sjeveroistočnom dijelu zidina) prema zapadu, sve do ostataka amfiteatra. O veličini i moći nekadašnjega velegrada svjedoče zidine s kulama i vratima, forum s hramovima, kazalište, terme, upraviteljeva palača. Među ostatcima kršćanske arhitekture ističu se episkopalni kompleks i ranokršćanske crkve na grobljima gdje su pokapani salonitanski mučenici (Manastirine, Kapljuč, Marusinac). U 7. stoljeću na dijelu srušene i napuštene Salone nastanili su se Hrvati: uz rukavce rijeke Jadra i na Gospinu otoku hrvatski će vladari podignuti nove crkvene građevine i stvoriti središte hrvatskog Solina.
